X hits on this document

479 views

0 shares

0 downloads

0 comments

105 / 125

Glavna Državna Kontrola imala je  predsjednika i dva člana koje je birala Narodna Skupština sa kandidacione liste, koju je sastavljao Državni Savjet i na kojoj je predlagano dvaput onoliko kandidata, koliko je imalo "praznijeh" mjesta.

Predsjednik i članovi Glavne Državne Kontrole mogli su biti samo oni crnogorski državljani koji su navršili 30 godina života, koji su redovno završili fakultet ili višu stručnu školu koja je u rangu fakulteta i koji su proveli 10 godina u državnoj službi.

Predsjednik ili jedan od članova Glavne Državne Kontrole morao je redovno završiti pravni fakultet.

Zadatak Glavne Državne Kontrole bio je da pregleda, ispravlja i likvidira račune državne administracije i "svijeh" računopolagača prema državnoj kasi.

Ustav za Knjaževinu Crnu Goru  normirao je da:

" Glavna državna kontrola motri da se ne prekorači ni jedan izdatak po budžetu, završuje račune svijeh državnijeh uprava i dužna je prikupljati sve potrebne dokaze i obavještenja. Opšti račun državni podnosi se Narodnoj Skupštini sa primjedbama Glavne Državne Kontrole i to najdalje za dvije godine od završetka svake budžetske godine."

Zakonsko uredjenje Glavne državne kontrole i posebno njeno definisanje u Ustavu iz 1905. god. predstavlja i za današnje vrijeme primjenjiv i vrlo kvalitetan pravni dokument.

Savremena Crna Gora na ponovno uvodjenje državne revizije u svoj pravni i institucionalni poredak i formiranje Državne revizorske institucije čekala je čitavih 103 godine.

Stoga, pored podsjećanja na institucionalne početke državne revizije u Crnoj Gori, dan donošenja ovog zakona 1901 god. – 10 maj trebalo bi ustanoviti kao dan Državne revizorske institucije Crne Gore i time, makar simbolično, napraviti vezu sa ovim vrijednim državno pravnim nasljedjem Crne Gore.

Document info
Document views479
Page views483
Page last viewedThu Dec 08 22:53:11 UTC 2016
Pages125
Paragraphs2489
Words33048

Comments