X hits on this document

761 views

0 shares

0 downloads

0 comments

40 / 125

državama"67.

3.2.Vrhovna državna revizija u sistemu podjele vlasti

Klasična ustavna teorija zasnovana je na podjeli na tri grane vlasti i kao takva dominantna je i danas, bazirajući se na teoriji Šarl Monteskijea.

Medjutim razvoj državnih funkcija doveo je do udaljavanja od osnovnog koncepta da svaki državni organ izričito mora pripadati jednoj od tri velike „grane“ vlasti – zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj. To se posebno odnosi na državne institucije kao što su vrhovni organ državne revizije ili zaštitinik ljudskih prava i sloboda (ombudsman).

Stoga se u savremenoj ustavnopravnoj literaturi sve se više govori o četvrtoj – kontrolnoj grani vlasti.  

Vrhovna državna revizija, po ustavnoj definiciji, nije klasična "vlast", jer nema ni jednu od tri osnovne funkcije (zaknodavnu, izvršnu ili sudsku), ali ima ustavno i zakonsko ovlašćenje kontrole rada svih drugih državnih organa koji konstituišu druge grane vlasti.

Vrhovni organ revizije javnog sektora, vrlo sličan po postupanju i ustavnoj poziciji sudu, kako se u pojedinim državama i naziva. Medjutim, za razliku od redovnih sudova nema ovlašćenja direktnog sankcionisanja subjekta revize.

"Presuda" vrhovne državne revizije sadržana je u formi izvještaja, s kojim se  upoznaje predstavničko tijelo o rezultatima izvršenih revizij, sa prijedlogom mjera za otklanjanje utvrdjenih nepravilnosti, ostavljajući parlamentu da, shodno svojim nadležnostima, preuzima mjere sankcionisanja.

Klasifikacija državnh organa po: Prof. Dr Momčilu Dimitrijeviću68

Način formiranja

Prema podjeli rada

Prema prirodi posla

Prema strukturi

Demokratski

Odlučujući

Politički

Individualni

Birokratski

Izvršni

Stručni

Zborni

Prema navedenoj klasifikaciji Vrhovna državna revizija pripada demokratskim, odlučujućim, stručnim i kolegijalnim organima

3.3.Ciljevi eksterne REVIZIJE javnog sektora

Povećanjem značaja javnog sektora sve je izraženija potreba za kvalitetnom kontrolom raspolganja javnim sredstvima i državnom imovinom. Primjena revizorskih standarda treba da ponudi objektivni prikaz finansijskog položaja i rezultata poslovanja subjekata revizije. Primarni cilj revizije je da se ispita da li je pravilno primjenjen zakon u pogledu upotrebe državnih sredstava, otkriju nepravilnosti u primjeni budžetskih i drugih finansijskih propisa, ispita racionalnost i korisnost trošenja državnog novca. Cilj revizije je izražavanje mišljenja o tome da li su finansijski izvještaji po svim bitnim pitanjima sastavljeni u skladu sa utvrdjenim okvirom za finansijsko izvještavanje.

Cilj revizije nije da daje "svoju interpretaciju finansijskih izvještaja, već da poveća sigurnost da je ono što je dato u finansijskim izvještajima istinita i

67 Gordana Jeknić-Paović, "Budžetsko pravo", Pravni fakultet Podgorica, 2007, str. 220.

68 M.Dimitrijević, Razvoj organizacije države i uvod u pravo, Podgorica, 2006. god. str. 75-78

Document info
Document views761
Page views765
Page last viewedWed Jan 25 02:30:43 UTC 2017
Pages125
Paragraphs2489
Words33048

Comments